Na južnim obroncima Beograda, izdiže se Avala, planina koja nosi bogatu istoriju i prirodne lepote.
Na njenom vrhu (511 m) dominira jedan od najprepoznatljivijih simbola Srbije – Avalski toranj. Ova impresivna građevina, koja ponosno prkosi vremenu i prirodnim silama, predstavlja spoj istorije, tehnologije i kulture.
Uz toranj, Avala je mesto gde se priroda, istorija i arhitektura susreću, pružajući poseban doživljaj svakom posetiocu.
Avalski toranj, visok 204.5 metara, jedan je od najviših telekomunikacionih tornjeva na Balkanu i ujedno simbol Beograda i Srbije. Prvi toranj na ovom mestu izgrađen je 1965. godine, a služio je kao telekomunikaciona stanica koja je omogućavala signal za radio i televiziju širom Jugoslavije.
Međutim, toranj je srušen tokom NATO bombardovanja 1999. godine. Novi Avalski toranj izgrađen je na istom mestu i svečano otvoren 2010. godine, kao znak obnove i istrajnosti naroda. Konstrukcija novog tornja koristi najmodernije tehnike i materijale, a njegova funkcionalnost i dizajn ga čine jednom od najmodernijih građevina u regionu.
Sa vidikovca na tornju, pruža se spektakularan pogled na Beograd, Šumadiju i ravnicu koja se prostire ka Dunavu i Savi. Ovaj pogled, uz specifičnu visinsku perspektivu, čini toranj omiljenim turističkim mestom za sve koji posete srpsku prestonicu.
Omiljena porodična destinacija
Avala je, inače, proglašena zaštićenim prirodnim dobrom, sa bogatom florom i faunom koja obuhvata brojne autohtone biljke, šume i životinjske vrste. Šetnja kroz njene staze vodi posetioce kroz guste hrastove i bukove šume.
Planina je popularna među porodicama, rekreativcima i ljubiteljima prirode koji uživaju u čistom vazduhu i miru.
Jedna od najvećih atrakcija je svakako vožnja liftom do vrha Avalskog tornja, gde se nalazi panoramski vidikovac. Odatle, možete doživeti nezaboravan pogled na Beograd, reke i obližnje planine, što predstavlja jedinstveno iskustvo za sve ljubitelje fotografije i panoramskih pejzaža.
Misterija sredjevekovne tvrđave Žrnov
Osim prirodne lepote, Avala je poznata i po svojim kulturno-istorijskim spomenicima, uključujući srednjovekovnu tvrđavu Žrnov, koja je nekada štitila prilaz Beogradu. Danas se samo ostaci tvrđave mogu videti, ali njena istorijska važnost ostaje upamćena.
Kralj Aleksandar I Karađorđević, vladar Kraljevine Jugoslavije, imao je poseban odnos sa Avalom, koja je bila jedno od omiljenih mesta za njegov odmor i opuštanje i često je posećivao tokom svog vladavinskog perioda, i kažu da je imao i poseban odnos prema utvrđenju Žrnov.
Ipak, ostaci utvrđenja srušeni su dinamitom 1934. godine da bi se na tom mestu sagradio mauzolej – Spomenik Neznanom junaku.
Oda Neznanom junaku
Jedan od najpoznatijih istorijskih spomenika na Avali je Spomenik Neznanom junaku, monumentalna građevina podignuta 1938. godine u čast svih poginulih boraca u Prvom svetskom ratu.
Ovaj spomenik, delo čuvenog vajara Ivana Meštrovića, nalazi se na samom vrhu planine i danas predstavlja mesto od posebnog nacionalnog značaja.









