Proleće donosi ono predivno šarenilo na pijačnim tezgama i bogatstvo svežih plodova – jagoda, salata, mladog krompira, rotkvica, trešanja… To, međutim, otvara i jedno staro, ali uvek aktuelno pitanje: kako da znamo da su ti plodovi zaista bezbedni za jelo? Da li su prskani? Koliko su puta i čime? I najvažnije – kako ih oprati da budemo sigurni da smo uklonili ostatke pesticida sa njih?
Zašto je važno prati voće i povrće?

Svi znamo da se pesticidi koriste u gotovo svakoj fazi uzgoja kako bi biljke bile zaštićene od štetočina i bolesti. Iako je njihova upotreba zakonski regulisana, u praksi se često ne poštuju doze, karenca i pravila. Kod nas se najčešće koriste organofosforni i piretroidni pesticidi, a među voćem i povrćem najrizičniji su oni koje konzumiramo cele i bez ljuštenja – poput jagoda, grožđa, trešanja, salate i rotkvica.
Kod dece, čiji organizam je osetljiviji, pesticidi mogu imati ozbiljne posledice, čak i u malim količinama – uticaj na razvoj nervnog sistema, alergijske reakcije, poremećaji hormona.
Kako pravilno prati voće i povrće?

Pranje pod mlazom vode je osnovni korak, ali često nedovoljan. Donosimo nekoliko efikasnijih metoda koje mogu pomoći u uklanjanju većeg dela pesticida:
- Obična voda – dobro trljanje pod mlazom hladne vode uklanja deo nečistoća i površinskih pesticida, ali ne sve.
- Rastvor sode bikarbone – stavite kašiku sode u litar vode i potopite voće i povrće na 10–15 minuta. Ova metoda je pokazala značajne rezultate u uklanjanju pesticida s površine plodova.
- Rastvor sirćeta i vode – mešavina (1 deo sirćeta na 3 dela vode) dobra je za dezinfekciju, ali i za uklanjanje bakterija i pesticida. Nakon potapanja, potrebno je isprati pod čistom vodom.
- Kupovni rastvori i sprejevi za ispiranje – postoje specijalizovani preparati za uklanjanje pesticida iz prodavnica zdrave hrane i apoteka, koji su efikasni ali i skuplji.
Važno je napomenuti da, iako ove metode uklanjaju deo pesticida, one ne garantuju potpuno oslobađanje od hemikalija, naročito ako su one prodrle u unutrašnjost ploda.
Da li je bolje ljuštiti ili prati?

Guljenje je efikasan način uklanjanja pesticida – ali se na taj način gubi i deo hranljivih vlakana, vitamina i minerala koji se nalaze neposredno ispod kore. Idealno je, kad god je moguće, nabaviti neprskano ili domaće voće i povrće koje možete jesti s korom nakon temeljitog pranja.
Kako prepoznati domaće i neprskano?
Na pijacama često naiđemo na natpise „neprskano“ ili „domaće“, ali to, nažalost, nije uvek garancija kvaliteta. Neka vas vode sledeći saveti:
- Izgled nije sve – neprskano povrće često nije savršenog oblika, može imati sitne flekice, biti neujednačene veličine. To je zapravo dobar znak.
- Pitajte prodavca – često su pravi domaćini ponosni na svoje proizvode i rado će podeliti gde i kako ih gaje.
- Kupujte od poznatih ili preporučenih proizvođača – pijace u blizini urbanih centara sve češće imaju i tezge sertifikovanih organskih proizvođača.
Zdrava ishrana počinje – pranjem!
Par minuta više u kuhinji može značiti mnogo kada je u pitanju vaše zdravlje i zdravlje vaših najmilijih. Uživajte u prolećnim plodovima bez straha – uz pažljivo pranje, oni mogu biti i ukusni i bezbedni.
Foto: Pixabey.com









